| Upoznajte Čelinac |
|
|
|
Opština Čelinac se nalazi u sjevero-zapadnom brdsko-ravničarskom dijelu Republike Srpske. Graniči sa opštinama Banja Luka, Laktaši, Prnjavor, Kotor Varoš, Teslić i Kneževo. Čelinac je smješten u dolini rijeke Vrbanje, gotovo na ulazu u Banjaluku od koje je udaljen samo 12 kilometara jugoistočno. Važna karakteristika prostora opštine Čelinac jeste da se ona nalazi u središnjem dijelu banjalučke regije, te preko njene teritorije prolaze magistralni, regionalni i željeznički putni pravci koji povezuju cijelu regiju. Najznačajniji je putni pravac koji Čelinac povezuje sa Banjom Lukom te sa aerodromom Banja Luka i autoputem Zagreb-Beograd. Južni i jugozapadni dio opštine prostire se na nadmorskoj visini do 759 metara, dok se u sjevernom dijelu opštine, koji je po prostranstvu i najveći, nadmorska visina kreće od 300 do 600 metara. Na ušću rijeke Jošavke u Vrbanju je najniža nadmorska visina grada Čelinca od 196 metara. Klima
Klima na području opštine Čelinac je umjereno kontinentalna, uz uticaj kontinentalne sa područja Panonske nizije i planinske klime sa masiva Manjače, Vlašića i Čemernice. Srednja godišnja temperatura je 10,4°C, s tim da je decembar najhladniji mjesec sa prosječnom temperaturom od -6°C, a najtopliji je juli sa prosječnom temperaturom od 26°C. Izraženo godišnje kolebanje temperature, kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura odražava visok stepen kontinentalnosti klime. Nisu rijetke zime kada se temperatura spušta ispod -20°C, ni ljeta kada je temperatura preko 40°C. Teritorija opštine ispresijecana je tokovima rijeka Vrbanje, Jošavke, Ukrine, Turjanice i Švrakave. Prosječna godišnja količina padavina na području Čelinca je oko 1000 mm, od čega najviše u julu i novembru, a najmanje u februaru. U godini prosječno ima 130 dana sa padavinama. Zemljište Prema broju različitih tipova zemljišta ovo područje je dosta raznoliko.
Ukupna površina opštine Čelinac je 36.181 ha. Ta površina zemljišta je klasifikovana na:
Visoke šume sa prirodnom obnovom prostiru se na površini od 10.089 ha, šumske kulture četinara 1.988 ha, izdaničke šume 1.506 ha, dok ostatak površina pod šumama čine goleti i šibljaci.
Šumsko bogatstvo i primarni prerađivači drveta stvaraju preduslove za razvoj drvne indstrije, a posebno uslove za finalizaciju proizvoda od drveta. Sa druge strane velika prostranstva pod šumom obezbjeđuju stanište različitim vrstama divljači, od kojih su najkarakterističnije srna, zec, kuna, lisica i divlja svinja, te razne vrste glodara i gmizavaca. |